Robert Burton, Anatomija melankolije 2.4.1.1.

Netko je rekao da liječnici ubiju isto onoliko ljudi, koliko ih spase, ali tko zna Quot Themison aegros autumno occiderit uno? Koliko ubojstava počine godišnje, quibus impune licet hominem occidere, jer im je dozvoljeno da nekažnjeno ubijaju ljude, i čak bivaju nagrađeni za to. Postoji poslovica da svaki liječnik, mora imati i svoje groblje. 

Mnogi ljudi koji su se razboljeli, na sreću su uspjeli izbjeći nadzor liječnika, onda kad ih je on sam napustio, i ostavio da Bog i priroda riješe stvar: kao što je Plinije Stariji rekao, svaka je boljka ili izlječiva, ili neizlječiva, čovjek se ili oporavi, ili umre. U prvom i u drugom slučaju, ljekarništvo je nepotrebno. Ako je boljka smrtonosna - neće se moći izliječiti. Ako pak nije, tijelo se samo pobrine da izbaci ono što mu smeta. 

Ne, nije to nikakvo umijeće, niti zaslužuje ime prirodne znanosti, kao što Pet. And. Canonherius, koji je i sam veliki učenjak, i iz tog istog plemena, objasnio u 16 točaka: to je trgovina, i varalice rade da zarade. Juridicis, medicis, fisco, fas vivere rapto: to je pokvarena trgovina, a ne umijeće, vještina, ni profesija; sve je zlo i naopako, neprilično i nesigurno; i sve u svemu više je od toga štete nego koristi.  

Sam je vrag bio izumitelj toga: Inventum est medicina meum - rekao je Apolon. A tko je bio Apolon, nego vrag. 

Stari su Grci iz toga napravili umijeće, potpuno zaluđeni Apolonom i njegovim proročištima, prorocima i svećenicima. Ako je vjerovati Varonu, Pliniju, Columelli, najveći dio njihovih čarolija izišao je baš iz Apolonova kulta. Njegov sin Eskulap, kojem su dignuti mnogi hramovi, izliječio je mnogo poznatih ljudi, ali činio je to pomoću čaranja, vradžbina i uz pomoć nevidljivih duhova. 

_______________________________________

Izvor: 

 https://sententiaeantiquae.com/2020/10/11/apollo-the-devil-medicine-murder-2/