sanjač xvi

vise oblaci 

kao srebrni privjesci, i mislim si: ako već postoji tekuće srebro, bi li bilo u redu nazvati ove zrakastima. 

otrova sigurno ima 

neki put otrov je lijek, 

a nekad je obrnuto. 

usnula sam, i još sad me proganja… 

– Molila bih, ako bi tko znao za dobrog tumača simbola iz snova – 

…mamu i sestru, kako u mom stanu, svaka na svom mjestu, očekuju čudo. 

otvaram pažljivo, kutiju sitnih, suhih kolača, spajalicu po spajalicu, etiketu i ljepljivu traku. miriše kokos, tamna čokolada i marmelada. imam toliko strpljenja da razmislim kojoj koji da ponudim prije. sestri, koja je trudna, ili majci koja je stara. moj odabir meni je kokos-bajadera, Ali u ovim maxy mix pakiranjima tih dolazi pet, a nas samo smo tri. 

glas donmira me opominje da je mati uvijek prva, i ona uzima sve što miriše na kokos, i sve što miriše na čokoladu i sve spojeno marmeladom. 

oči moje sestre me gledaju kao krivca: 

da slučajno nisam preživjela (porod, djetinjstvo ili rat), bi li naša majka od svoje tuge napravila lijep spomenik, kako to već čine oni koji prežive smrti svoje djece? bi li nju tuga požderala ili bi ona požderala tugu? 

Had je ime za zdrijelo. Po tome se zna da Pakao samo hoće jesti. Zbog toga postoji onaj koji Jest i onaj koji to nije. Iste riječi, različiti pokušaji. Putevi ka ispunjenju. 

Mati je oduvijek bila čuvar na tom putu. Prvi vratar. Ključar, koji upozorava: 

– Do ovde, i dalje ne! 

u tom se budim. 

oblaci poput filigrana. 

sjajnih rubova. 

mirisnih od kiše. 

sljedeći koji su planirani, 

snježni su poljupci, 

bjelanca, na korama od meda. 

kokos pahuljice. 

 

 

 (umrla je teta visnja)